Omišalj je smješten na krajnjem SZ otoka. Nalazi se na 85 m nadmorske visine i dominira nad dubokom i velikom uvalom. Tko na otok dolazi cestom, ovo je prvi centar na otoku, gdje se gradnjom mosta uvelike doprinjelo turistièkom i industrijskom razvoju. Tu je smješten i aerodrom, jadranski naftovod i moderna petrokemijska tvornica koja je sagraðena potpuno poštivajuæi okoliš.
Prekrasna uvala, slikovito naselje, zelena unutrašnjost i umjerena klima èije su temperature zimi od 10 °C do Ijeti 25 °C. èine Omišalj turistièkom metom. Tu se turisti mogu smjestiti u prekrasne hotele, osvježiti se u restoranima i baviti se razlièitim sportovima.
Omišalj je mjesto bogato povješæu: prvi pismeni zapisi potjeèu iz 12.st. a arheološki nalazi svjedoèe prapovijesne porijeklo. Na poluotoku Ert rimljani si utemeljili grad FuMnum, koji je bio uništen nakon pada Vlasti, vjerovatno u 5.st. Omišalj se razvio uokolo utvrde što svjedoèi i današnji izgled starejezgre: bio je to jedan od prvih lokaliteta koji su Hrvati osvojili tako što su uveli hrvatskijezik, obièaje i tradiciju. Prostorje ipak doživio još jednu veliku migraciju i to u 15.st. za vrijeme vladavine Ivana Frankopanskog. Omišalj je u 15.st. postao strateški važno mjesto: od zidina je ostala kula koja je služila kao škola a kasnije kao javna ustanova. U okolici ima mnogo crkava. od kojih su neke mnogo stare, a neke novijeg izdanja ali ne manje vrijedne.
Benediktinska opatija Sv.Nikole za hrvate ima poseban znaèaj: redovnici su od Pape u 13.st. dobili dozvolu za korištenjem lokalnog jezika u crkvenim obredima, a ovoje priznanje bilo veoma znaèajno za hrvatski jezikjerje omoguæilo širenje jezika u sakralnim tekstovima. Riznica umjetnièkih djela je romanièka crkva Uznesenja Marijina. Izgraðena je u srednjem vijeku ali se kroz stoljeæa njezin izgled mijenjao: na proèelju, na središnjoj rozeti uoèava se glagolski natpis dok je iznutra prekrasan oltar iz 15.st. i triptih slikara Jacobella del Fiore (15.st). Na dan Velike gospe održava se i zabava sa plesom nazvana "STOMORINA" koja se odršava 16. Kolovoza gdje plešu i pjevaju stare pjesme i plesove velikog kulturng znaèenja

Njivice je mjesto smješteno tik uz more koje su osnovali Venecijani. a koje se u posljednjem stoljeæu veoma razvilo upravo zbog velikog interesa turista i posjetitelja ovog podruèja.
Njivice su vjerojatno postojale još u prapovijesno doba i spominju se u jednom dokumentu iz 1474. god.: mjesto od nekoliko starih ribarskih kuæica. pastiri i zemljoradnici koji se okupljaju u crkvici Male Gospe, a zahvaljujuæi nadvojvodi Rudolfu Habzburškom koji je bio utemeljitelj lovnog turizma, Njivice su postale poznate. U 19.st. prvi turisti bili su aristokrati i bogati podanici Austro-Ugarske monarhije. Izmeðu 1902. i 1905. Sagraðen je lukobran i poveæao se broj turista a sagraðen je i prvi hotel, a zatim i vile, vikendice. Broj lokalnog stanovništva naglo se poveæao i takoje nastalojošjedno naselje nazvano Kijac. danas gotovo spojeno sa Njivicama.
Zelena unutrašnjost obilježenaje prisutnišæu jezera Jezero, spremnik pitke vode koji opskrbljuje Njivice i Malinsku. Ovdje su plaže lijepe i velike, more èisto a klima ugodna.
Turisti imaju na raspolaganju nekoliko hotela, apartmane u privatnim kuæama ili moderno opremljen autokamp. Uz malu luèicu ima nekoliko restorana gdje se mogu probati lokalni specijaliteti.

 

 

Malinska je slikovito turisticko mjesto smjesteno na zapadnoj obali otoka Krka koja zajedno sa turistickim naseljem cini jedno od najpoznatijih turistickih odredista, a sve to zaljujuci ugodnoj klimi - blagim zimama i toplim Ijetima.
Najstarija naselja su Gomilac i Miholjice koji su dugo vremena bill glavna naselja ovog podrucja, a gdje su Omisalj i Krk bill glavna mjesta. U proslosti su postojale dvije crkve - Sv.Martin i Sv.Apolinar. Oko polovice 15.st. Ivan VII Frankopan, Krcki knez ovdje je naselio koloniju koja je potjecala iz Rumunjske i iz istocnog djela Balkana. Tako su nastala nova naselja koja su se razvila i privukia jos stanovnika. Podrucjeje postalo autonomna pokrajna i za vrijeme vladavine MIetacke Republike glavni grad su postali Bogovici. Danasje to Malinska koja se prosirila i tako prisajedinila Bogovice.
Stanovnistvo Je zadrzalo tradicionalan cakavski govor i tradiciju koje je dalo povoda za odrzavanjem manifestacija kao sta je "SENSA", utrka pastira 23. srpnja i ostale manifestacije koje se odrzavaju u Ijetnim mjesecima.
Prekrasna je crkva Sv.Magdalene u Portu, koji je smjesten u blizini Malinske , a koju su utemeljili Frankopani i poklonili je redovnicima treceg reda. U crkvi, na glavnom oltaru se nalazi poliptih, djelo Girolama da Santacroce (1555.), dok se u nekadasnjenm samostanu sada nalazi muzej sakralnih umjetnosti i folklora.
U povijesti su se stanovnici bavili obradivanjem zemlje i izvozom gradevnog drva kao i poljoprivrednih proizvoda. Sredinom 19.st otvorena je parobrodska linija Trst - Rijeka, a kasnije 80-tih godina 19.st. u Malinsku su stigli i prvi turisti koji su obiljezili turisticki razvoj ovog lokaliteta koji i dan danas traje.

 

Nastanjen još u povijesno doba, a èiji postanak je potvrðen natpisom na kamenoj ploèi iz IV.st. kao "Krk presjajni grad" (Splendidissima Clvitas Curictarum). Ovdje je stanovništvo ilirskog porijekla podignulo gradinu koja se kasnije razvila kao grad opasan zidinama.
Poslije preobraæaja na kršæanstvo grad Kurikum bio je biskupsko sjedište i imao je Baziliku koja je vjerovatno bila sagraðena na temeljima llirske crkve. Izmešu VI. 1 VII.st. Hrvati su stigli na to podruèje a kasnije i u sam grad Krk. U Krku bila je izražena dvojeziènost unutar gradskih zidina gdjeje i ostalo dalmatinsko narjeèje. Do kraja 19.st. lokalno stanovništvo osim hrvatskimjezikom koristi se i talijanskim. Mirno suživljavanje graðana razlièitih nacionalnosti bitno je obogatilo kulturnu baštinu Krka: u školama se uèio latinski i hrvatski i koristila su se oba pisma (latinica i glagoljica). Mještani kao i nekada slave Uskrs velikom procesijom u znak spomena na samostalnost, Sv. Lovru 10. Kolovozo koji je bio jedan od prvih kome je bila posveæena crkva u Krku. U prošlosti održavale su se igre spretnosti, utrke konja pa èak i borbe s bikovima.
Vrh je danas dio Krka. Tamo su nastala naselja kada su izbjeglice iz Bosne bježale od najezde Otomanskog carstva, a naselili su mjesto Korniæ, iznad Punta.
U uvali Punat smješten je otoèiæ Košljun na kojem se nalazi franjevaèki samostan: Košljun je prava riznjca raznih umjetnina a tu je još i crkva i samostan. U samostanu je arhiva, knjižnica sa glagoljskim rukopisima i inkunabolima te razlièite muzejske zbirke. U crkvi se nalazi i prekrasan poliptih iznad glavnog oltara, djelo G.da Santacroce (1535.).
Dio teritorija Krkaje i otok Plavnik, pusti otok ali ipak posjeæen brojnim turistima.
Krk je politièki i kulturni centar otoka. Veoma je zanimljiv turistima koji se mogu smjestiti u hotelima, apartmanima ili kampovima. Ima mnogo restorana gdje se mogu probati tipièni specijaliteti ovog podruèja kao što su riba ilijanjetina.
Uoèljiva je i ponuda gdje se turisti mogu zabaviti ili baviti nekim od sportova.
U gradu Krku se održava mnogo manifestacija. izložbi i koncerata ali i tradicionalnih svetkovina koje oživljavaju mjesto posebno u Ijetnim mjesecima. Krk ima povijesno-kulturnu baštinu neprocjenjive vrijednosti a i odliènoje povezana sa susjednim centrima. Ujedno za turiste i posjetitelje organizirani su posjeti na otoèiæ Košljun kao i u ostale veæe
centre otoka.

 

Nekoliko kilometara udaljen og grada Krka smješten je Punat. najmlaði meðu opæinama na otoku. Danas je i Stara Baška dio Opiine Punat. Prvi tragovi naseljenosti uoèavaju se od prapovijesti. preko llira do Grka i Rimljana. Smatra se da naziv Punat potjeèe od latinske rijeèi POUS, što znaèi most. jer je moguæe da je postojao most koji je spajao uski prolaz u Puntarsku dragu s juga. Sam naziv prvi put se spominje u pisanim dokumentima iz 1377.god. : bio je to prostor od svega nekoliko kuæica okruženih plodnom zemljom a zna se da je tamo obitavao Bošac i po njemu je taj prostor dobio ime - a danas se po njemu zove
dio Punta. Seoce koje se u 15.st zvalo Kolina danas Kolušina. dok ostali dokumenti iz 15.st. spominju naselje Kanajt (Cannetum), nastalo na sjevernoj strani uvale a gdje se i nalazi kapela posveæena Sv.Pertu dok se kapela posvelena Sv.Dioniziju nalazi u
Podunici. Mnoštvoje crkava i kapela na ovom podruèju: sve upuæuje na to daje pravo antièko središte nastalo nekoliko kilometara od mora na brdu Glaviæica.
Primarne djelatnosti stanovnika ovog podruèja u prošlosti su bile poljoprivreda. sjeèa šuma i èuvanje ovaca po pašnjacima a kasnije i plovidba. Krajem 19.st. sagraðenoje brodogradilište kojeje i danas specijalizirano u izradu brodova i barki od drva.
Poslije ll.sv.rata postupno se razvija industnja i 60-tih god. 20.st u Puntu je otvorena Marina za jahte, a koja je danas najveæa na istoènoj obali Jadrana. Danas Punat ima dva velika hotela. dva autokampa i mnogo kupališta. Ovdjeje klima umjerena, zime su blage a Ijeta uvijek malo osvježena blagim vjetrom maestralom koji ovdje puše.

 

Baška je smjestena na jugo-istoènpj obali otoka Krha i èesto veoma posjeæivana upravo zbog svojih dugih šljunèanih plaža, najdužih na Jadranu. Baška leži u uvali a ispred nje nazire se otoèiæ Prviæ i Zeèevo a iza nje je brdo Treskavac èiji vrtl Obzova je najviši na otoku. Dk) Bašæanske opæine su i mjesta Bašæanska Draga. Batomalj i Jurandvor.
Baška privlaæi posjetitelje svojim iznimnim Ijepotama. Jedino na ovom mjestu u svijetu uspjeva biljka "asperula odorata di Borbas". Uvala je nastanjena još iz prošlosti i èini se da su je veæ Rimljani smatrali svojim mjestom za odmor. Pronaðeni arheološki nalazi potvrðuju da je na podruèju Bošara nekada bila rimska graðevina. Unutrašnjost i obalu zauzeli su Hrvati što potvrðuje 1 poznato èakavsko narjeèje gdje se koristi prefiks "ca". Hrvati su se obratili kršæanstvu zahvaljujuæi i benediktincima koji su u Jurandvoru osnovali opatiju. U unutrašnjosti crkve Sv.Lucije pronaðena je Bašæanska ploèa gdje je glagoljicom ispisan akt o darovanju hrvatskog kralja Zvonimira zemlje benediktincima. Darovnica potjeèe iz ll.st i prvi je pisani dokaz o postojanju hrvatskog jezika. Na zvoniku crkve Sv.Lucije uklesana je šahovnica i najstariji je primjerak hrvatskog grba. Benediktinci su u opatiju u JurandTOru ostali do 15.st Baška je imala odliène odnose sa graðanima Senja, ali s venecijanskom vladavinom kontakti su izgubljeni. Mještani Baške bavili su se poljoprivrednom i uzgojem ovaca, radili su odliæne vunene èohe koje su kasnije prodavali prenoseæi ih jedrenjacima u Veneciju. Župna crkva bogata je umjetnièkim djelima kao što su i slike Palme mlaðeg (16-17.st) i kræanina Frana Juriæa.
Danas posjetitelji koji stignu u Bašku mogu birati smještaj u hotelima ili iznajmiti sobu u privatnom kuæama ili smjestiti se u autokampovima.

 

Vrbnik je mjesto smješteno na istoènoj obali otoka. Razvio se u srednjem vijeku uokolo starog dvorca 50 m iznad razine mora i veoma je slikovit sa svojim crkvama, jednostavnim graðevinama i antièkjm kuæama sagraðenima jedna tik uz drugu uzduž dobro oèuvanih uskih ulièlica.
Prvi pisani podaci o postojanju Vrbnika potjeèu iz 12.st ali vjerovatno još i prije jer su u staroj jezgri grada pronaðeni tragovi u Kostriju. Gorici i u blizini Risike. Ovi prvi tragovi govore o kontaktima sa Grcima a kasnije i sa Rimljanima koji su na tom podruèju sagradili nekoliko naseobina. Tijekom kolonizacije u VI./Vll.st Vrbnik je postao utvrda što dokazuje i postojanje dvije zgrade vlasnika Frankopana smještene unutar zidina grada. U naseljavanju mjesta hrvatima su se pridružili i novi naseljenici otoka koji su došli sa
kopna. Zajednica je ubrzo stvorila bogatu riznicu dokumenata pisanih glagoljicom, dok su se Vrbnièki popovi koristili latinskim u svojem sjemeništu do poèetka 19.st.
Stanovnici se koriste èakavskim dijalektom a do danas naselje je zadržalo prvobitan izgled, zidine na kojima su još kule i vrata. Kao u prošlosti stanovnici Vrbnika još se bave poljoprivredom, a posebno proizvodnjom poznatog bijelog vina "VRBNIÈKA ŽLAHTINA".
Spomenimo župnu crkvu sa prekrasnim renesansnim oltarom Ružarica i kapelu posveæenu Ivanu Krstitelju - zaštitniku Vrbnika. Župna crkva izmeðu ostalog èuva pravo bogatstvo tj. stari rukopisi i glagoljski dokumenti, a dokumentacija knjižnice Viteziæ donirana je Vrbniku od publicista i povjesnièara Dinka Viteziæa. Tokom ljeta organizirane su brojne plesne veèeri i ostale manifestacije.

 

 

Dobnnj je smješten na sjevero-istoènoj obali otoka, nasuprot mjestu Crikvenica. a koji su 50-tih god. bili povezani trajektom.
Dobrinjje mjesto nastalo na temeljima dvorca Frankopanskih knezova.
Prvi dokazi o postojanju mjesta potjeèu iz 12.st i zapisni su glagoljicom u jednom dokumentu, dok arheološki nalazi potvrðuJU da je mjesto postojalo još u llirsko doba. Bila je to rimska kolonija a krajem Vl.st i poèetkom Vll.st nastanili su je Hrvati. Mjesto je bilo opasano zidinama a kasnije su one zamjenjene kuæama. Stalni napadi Senjskih uskoka stavili su na kušnju obranu grada.
Mještani su se stoljeæima bavili èuvanjem ovaca i uzgojem maslina.
Povezanost sa koponom 50-tih godina omoguæila je turistièki i ekonomski razvoj podruèja.
Na ovom podruèju sagraðeno je mnogo kuæa za odmor i vila, prekrasno more i zelenilo èine ovaj prostor pravim rajem. U Klimnu je sagraðena marina, a veliki broj uvala nudi miran odmor.
Turisti veoma èesto obilaze antièke graðevine ali i crkve koje su prava riznica bogatstva kao što je crkva Sv.Ane ili župni ured crkve Sv.Stjepana gdje se èuva zlatni vez na crvenoj svili èiju je sliku priredio Paolo Venecijano (14.st). Tu je i spilja Biserujka. Medu mnogim manifestacijama najpoznatijaje Stipanja koja se održava poèetkom mjeseca kolovoza.

 

2002 (c) www.KRK-Croatia.com